PROVOKATIVNA, ali često točna predviđanja futurista Raya Kurzweila, poput onih da će računalo pobijediti čovjeka u šahu (ostvarilo se) ili da ćemo se voziti u automobilima koji upravljaju sami sa sobom (počelo se ostvarivati) nerijetko su završavala na naslovnicama svjetskih medija.
Njegov kolega futurist Peter Diamandis istaknuo je da Kurzweilova genijalnost ne leži u samim predviđanjima, već u tome što ona predstavljaju "zakon ubrzanog povratka". Taj zakon navodi da "temeljne mjere informacijske tehnologije slijede predvidljive i eksponencijalne putanje".
"Stvarnost informacijske tehnologije je takva da ona napreduje eksponencijalno. Naime, 30 koraka linearno dovode vas do 30, a sa eksponencijalnim rastom 30 koraka dovodi vas do milijarde", rekao je za Financial Times.
Najpoznatiji primjer toga je "Mooreov zakon", nazvan po suosnivaču Intela Gordonu Mooreu, koji je 1965. predvidio da će se "broj tranzistora ugrađenih u čip udvostručavati svaka 24 mjeseca". To se pokazalo točnim, jer su se računala s vremenom smanjila od prvih verzija koje su zauzimale cijelu sobu na današnja računala koja nam čak mogu stati u džep, a istodobno su postala mnogo snažnija. Iako je osnaživanje računala nevjerojatno, još uvijek nam je pomalo apstraktno.
Kako bi objasnio svoju teoriju, Kurzweil se u svom eseju iz 2001. godine "Singularnost je blizu" poslužio narodnom pričom.
"Draga mi je priča o izumitelju šaha i njegovom zaštitniku, caru Kine. Nakon što mu je car obećao bilo koju nagradu za izum njegove omiljene igre, izumitelj je zatražio jedno zrno riže na prvom polju, dva na drugom, četiri na trećem, osam na četvrtom i tako dalje. Car je odlučio ispuniti taj naizgled skroman zahtjev. Jedna verzija priče glasi da je car bankrotirao jer su 63 udvostručenja značila 18 milijuna trilijuna zrna riže, što je dovoljno da dva puta pokrije površinu Zemlje, uključujući i njene oceane. Druga verzija priče je da je izumitelj ostao bez glave kad je car izračunao koliko bi mu morao dati", napisao je.
Upravo ta priča pokazuje koliko je Kurzweilova teorija strašna, uzbudljiva i mistična. Prema njegovoj teoriji, mi se nalazimo tek na sredini šahovske ploče.
"Treba naglasiti da je prva polovica ploče u priči o caru i izumitelju prošla prilično monotono. Izumitelj je prvo dobio žlicu riže, potom zdjelicu, a potom bačvu. Do kraja prve polovice šahovske ploče, prikupio je dovoljno riže da napuni veliko polje (četiri milijarde zrna), a car je počeo primjećivati što se događa", opisao je Kurzweil.
Tek kad su se pojavili pametni telefoni počeli smo primjećivati da se stvari brzo mijenjaju. Kurzweil tvrdi da je to zato što smo linearni po prirodi, dok je tehnologija eksponencijalna. Tehnologija je nemilosrdna, predvidljiva i eksponencijalni rast će prema "zakonu ubrzanja povratka" dovesti ljude u eru kojoj je Kurzweil najbliži - u singularnost, piše Business Insider.
"Kako eksponencijalni rast ubrzava i prvoj polovini 21. stoljeća, dogodit će se da će tehnologija eksplodirati u beskonačnost, barem iz ograničene i linearne perspektive suvremenih ljudi", najavio je futurist.
Singularnost je izraz koji se koristi kako bi se opisala era u kojoj umjetna inteligencija nadmašuje ljudsku inteligenciju i postaje najsposobnija procesorska snaga. O posljedicama tog trenutka se uvelike raspravlja. Kurzweil je optimističan, 2013. je za New York Times rekao da će nanoboti poboljšati naš imunološki sustav do 2030. i da on namjerava živjeti zauvijek. U travnju je za Financial Times rekao da planira stvoriti simuliranu verziju svog pokojnog oca i da svaki obrok može jesti na obali Sredozemlja uz pomoć virtualne stvarnosti. Larry Page je bio toliko impresioniran Kurzweilom da ga je postavio za glavnog inženjera u Googleu.
No drugi veliki inovatori manje su uzbuđeni zbog cijele ideje singularnosti. Elon Musk je u nekoliko navrata rekao da se treba bojati visokih tehnologija, jer "s umjetnom inteligencijom prizivamo demona" koji predstavlja "najveću egzistencijalnu prijetnju čovječanstvu".
